1203.
Prvi spomen Međimurja u povelji kralja Emerika u kojem se ujedno spominje i Mihovljan, današnje čakovečko naselje
1266.
Grof Dimitrije Čak (Csaky) gradi promatrački toranj okružen jarkom. Zahvaljujući njemu, od naziva Čakov Turen, Čakovec dobiva ime.
27. lipnja 1333.
Prvi spomen Čakovca kao utvrđenog grada u ispravi kralja Karla Roberta.
30. listopada 1350.
Kralj Ljudevit daruje Međimurje erdeljskom vojvodi Stjepanu Lackoviću
27.8.1376.
U Svetoj Jeleni (današnji Šenkovec pokraj Čakovca) vojvoda Stjepan Lacković i njegov brat Dionizije osnivaju pavlinski samostan posvećen Uznesenju Blažene Djevice Marije i Svim Svetima
4. ožujka 1397.
Kralj Sigismund Luksemburški braći Nikoli, Ivanu i Stjepanu Kanižaj daruje Međimurje
21. kolovoza 1405.
Kralj Sigismund Luksemburški daje Međimurje grofu Celjskom za 48000 dukata
17. travnja 1406.
Herman Celjski postaje gospodar Međimurja
8. listopada 1420.
Herman Celjski Pavlinskom samostanu u Sv. Jeleni daje u posjed Šenkovec
20. studenoga 1473.
Matija Korvin prodaje Međimurje budimskom veletrgovcu i bankaru Ivanu Ernuštu Hampu
3. ožujka 1476.
Umro Ivan Ernušt Hampo, hrvatski ban i gospodar Međimurja
26. kolovoza 1479.
Turska vojska prvi put provalila u Međimurje
1. listopada 1542.
Nikola Šubić Zrinski pod Budimom spasio vojsku kralja Ferdinanda
2. rujna 1546.
Nikola Šubić Zrinski zauzeo čakovečku tvrđavu
4. veljače 1549.
Međimurje prelazi u trajni posjed obitelji Zrinski
15. travnja 1554.
Međimurje prelazi u trajno vlasništvo Zrinskih, dobivaju titulu grofova i novi obiteljski grb
14. listopada 1556.
U Čakovcu napisan najstariji do sada poznati tekst na hrvatskom jeziku, pismo Nikole Šubića Zrinskog zapovjedniku Hrvatske krajine, Stjepanu Lackoviću
1561.
Pokraj crkve pavlinskog samostana Sv. Jelena Nikola Zrinski Sigetski izgradio mauzolej u kojem su uz njegove posmrtne ostatke bili pokopani i svi Zrinski do 1670. godine
7. rujna 1566.
Nikola Šubić Zrinski junački poginuo u obrani Sigeta
13. kolovoza 1574.
Zahvaljujući Jurju IV. Zrinskom tiskan Decretum tripartitium Ivanuša Pergošića, najstarija knjiga u sjevernoj Hrvatskoj
29. svibnja 1579.
Juraj IV. Zrinski stanovnicima oko utvrde izdaje Povelju kojom Čakovec postaje grad dobivši privilegije slobodnog trgovišta. Danas se 29. svibnja slavi kao Dan Grada.
1584.
Prvi poznati popis stanovnika Čakovca
1602.
Čizmarski ceh u Čakovcu po uzoru na Požunski (Bratislava), dobiva svoje artikule
1. svibnja 1620.
U Čakovcu rođen Nikola Zrinski Čakovečki, hrvatski ban, vojskovođa i pjesnik
6. lipnja 1621.
Rođen Petar Zrinski, hrvatski ban, vojskovođa i pjesnik
15. studenoga 1622.
Juraj V. Zrinski (otac Nikole i Petra) imenovan hrvatskim banom
18. travnja 1639.
Pavlinski samostan u Sv. Jeleni dobio povlasticu za održavanje sajmova
20. listopada 1645.
Nikola Zrinski Čakovečki imenovan velikim županom Zaladske županije
27. prosinca 1647.
Nikola Zrinski Čakovečki imenovan hrvatskim banom, a 14. siječnja 1649. i postavljen
1651.
U Beču tiskan spjev na mađarskom jeziku Adriai Tengernek Syrenaia, Nikole Zrinskog Čakovečkog, prijevod toga djela na hrvatski Adrianskoga mora sirena 1660. u Mlecima tiskao Petar Zrinski
1651.
Rođen Ivan Antun Zrinski, sin hrvatskog bana Petra Zrinskog i Ane Katarine, rođene Frankopan.
28. lipnja 1659.
Nikola Zrinski Čakovečki piše u pismu zagrebačkom podžupanu Ivanu pl. Ručiću Ego mihi conscius aliter sum, etenim non degenerem, me Croatam et quidem Zrinium esse scio - Svjestan sam toga i to ne niječem, da sam Hrvat i da sam Zrinski
1661.
U Mlecima izdan molitvenik Putni tovaruš Katarine Zrinske.
16. listopada 1663.
Petar Zrinski pobijedio tursku vojsku kod Otočca, u bitci je sudjelovao i Fran Krsto Frankopan.
17. studenoga 1663.
Nikola Zrinski potukao 2000 tatarskih konjanika koji su provalili u Međimurje. Prije toga je kod Ostrogona napao Turke i preoteo im veliki plijen koji su osvojili za vojnih pohoda po zapadnoj Mađarskoj i Moravskoj
6. srpnja 1664.
Pad Novoga Zrina na Muri pri Donjoj Dubravi
18. studenoga 1664.
U Kuršanečkom lugu poginuo Nikola Zrinski Čakovečki
5. studenoga 1668.
Petar Zrinski počeo obnašati čast hrvatskoga bana
13. ožujka 1670.
Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan odlaze u Beč
14. travnja 1670.
Pljačka Zrinskog dvora u Čakovcu, carski general Spankau zaposjeda Međimurje
30. travnja 1671.
U Bečkom Novigradu pogubljeni Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan
30. listopada 1671.
Napravljen popis imovine Zrinskih i Frankopana
16. studenoga 1673.
Katarina Zrinska umire zatvorena u samostanu sestara dominikanki u Grazu
14. veljače 1685.
Građani Čakovca oslobođeni kmetskih tereta
14. siječnja 1688.
Jelena Zrinska predala tvrđavu Munkač (Ukrajina)
27. srpnja 1689.
Markiza Anna Maria Pignatelly postala gospodaricom Međimurja
19. kolovoza 1691.
U borbi protiv Osmanlija kod Slankamena, pogođen zrnom u leđa, poginuo Adam Zrinski.
29. travnja 1695.
Požar uništio pavlinski samostan u Sv. Jeleni
1699.
Franjevački Samostan i crkvica Sv. Nikole u Čakovcu stradali u požaru.
6. ožujka 1701.
Pavlini u Svetoj Jeleni odcijepili se od mađarske pavlinske provincije
4. rujna 1702.
Bivši provincijal fra Maksimilijan Klarić postavio temeljni kamen novog čakovečkog franjevačkog samostana
18. siječnja 1703.
U izgnanstvu u Nikomediji (Turska) umrla Jelena Zrinska
11. studenoga 1703.
U tamnici u Grazu umro Ivan Antun, posljednji Zrinski
7. srpnja 1707.
Iskopani temelji nove samostanske crkve u Čakovcu, temeljni kamen blagoslovio provincijal o. Hilarion Svilečić
25. svibnja 1719.
Međimurje ulazi u posjed češkog grofa Ivana Mihalja Althana
5. ožujka 1723.
Katastrofalni potres u Međimurju
13. svibnja 1723.
Veliki požar u kojem je izgorjela većina drvenih kuća, te je opustošio crkvu i samostan. Od tada dolazi do prekretnice u gradnji, te se počinju koristiti cigle.
1724.
Dovršena gradnja crkve Sv. Nikole biskupa
29. travnja 1738.
Katastrofalni potres u Čakovcu
1740.
Braća Andrija Schuman i Vital Zolerer izgradili su orgulje u crkvi Sv. Nikole biskupa
16. svibnja 1741.
Katastrofalni požar u Čakovcu u kojemu su bila rastaljena čak i crkvena zvona.
14. lipnja 1750.
Završeno unutrašnje uređenje crkve Sv. Nikole biskupa, posvetio ju je zagrebački biskup Franjo Klobušicki, Ana Marija Althan de Pignatelly daruje sliku sv. Nikole na glavnom oltaru
8. prosinca 1771.
Grof Mihael Ivan Althan proširio urbarska prava Čakovčanima, te im omogućio 3 godišnja sajma
25. travnja 1776.
Veliki požar u Čakovcu u kojem je izgorjelo 385 kuća
1780.
Osnovana Židovska bogoštovna općina
13. siječnja 1782.
Ukazom cara Josipa II. ukinut pavlinski samostan u Sv. Jeleni
3. rujna 1786.
Pokrenuto pitanje preseljenja sjedišta župe iz Mihovljana u Čakovec
3. ožujka 1789.
U Čakovcu rođen Fortunat Pintarić, franjevac i vrstan orguljaš, te autor mnogobrojnih crkvenih i svjetovnih skladbi, te molitvenika i pjesmarice Knjiga bogoljubnosti krstjanske tiskane u Beču 1849.
8. studenoga 1789.
Sjedište čakovečke župe preneseno iz Mihovljana u Čakovec, u Franjevački samostan i crkvu posvećenu sv. Nikoli biskupu. Tom prigodom župa se širi na sela Ivanovec i Gornji Vidovec.
1791.
Grofovi Mijo, Franjo i Mikša Althan prodaju Međimurje s Čakovcem grofu Jurju Feštetiću de Tolna za 1,600.000 forinti
17. studenoga 1815.
Čakovec zadesila velika poplava
1834.
U Čakovcu Ivan Knaup izgradio prvi paromlin koji je radio do 1866. kada ga firma Hochsinger pretvara u tvornicu likera, octa i rakije
1836.
Sagrađena sinagoga
23. rujna 1837.
U Čakovcu rođena baka Miroslava Krleže Terezija Goričanec, koja je mnogo djelovala na njegov kajkavski jezik
13. studenoga 1837.
Prvo trgovišno poglavarstvo u Čakovcu
1842.
Rođen Alojz Prustz – jedan od zapaženijih gradonačelnika Čakovca (1882.-1896.). Za njegovog mandata osnovano je u Čakovcu Društvo za uređenje grada, koje je djelovalo do pred I. svjetski rat.
1842.
Čakovec dobio javnu rasvjetu na ulje od repice
17. lipnja 1848.
Čakovec proglašen slobodnim kraljevskim gradom
11. rujna 1848.
Ban Jelačić ulazi u Čakovec, zaposjeda Međimurje te ga priključuje Hrvatskoj
5. studenoga 1851.
Rijeka Trnava poplavila Čakovec
23. svibnja 1854.
Rođen Samuel Neumann, utemeljitelj tekst. industrije u Međimurju
1855.
U starom gradu Zrinskih započinje s radom jedna od najstarijih sladorana u Hrvatskoj (radila do 1870.)
8. lipnja 1856.
Car i kralj Franjo Josip odobrio gradnju pruge kroz Međimurje
1857.
U Međimurju osnovana dva upravna kotara: Čakovec i Prelog (jedno kraće vrijeme i Štrigova)
24. travnja 1860.
U javni promet puštena prva željeznička pruga u Hrvatskoj Kotoriba-Čakovec-Macinec, spajala je Veliku Kanižu u Mađarskoj i Pragersko (Slovenija). Ujedno i telegraf na željezničkoj postaji u Čakovcu.
12. ožujka 1861.
Međimurje pripojeno Mađarskoj
21. ožujka 1861.
Čakovec degradiran u trgovište
1864.
Na inicijativu trgovaca u gradu Čakovcu uveden telegraf
1. siječnja 1872.
U Čakovečkom Starom gradu počeli s radom Kotarski i Okružni sud
18. srpnja 1872.
U Čakovcu osnovana Građanska škola
1874.
Osnovana Bojadisaona platna, vlasnika Samuela Neumanna, današnji Čateks
1. rujna 1875.
Ukinut Okružni sud u Čakovcu, njegovu nadležnost preuzima Okružni sud u Nagykanizsi, te Stol sedmorice u Pečuhu
1878.
Pošta u Čakovcu obavlja redovite telegrafske usluge
6. rujna 1878.
Utemeljena tekstilna tvrtka Samuela Neumanna, bojadisaona platna za koju je kotlove kupio četiri godine ranije, a 1894. posao proširuje kupnjom strojeva za tekstil.
16. rujna 1878.
U Čakovcu počela s radom Državna učiteljska škola
27. ožujka 1879.
Rođen arhitekt Valent Morandini mlađi, čakovečki graditelj
1880.
Braća Moritz i Maksimilijan Graner u Čakovcu osnivaju tvrtku Braća Graner, današnji MTČ
11. ožujka 1881.
Osnovana Međimurska štedionica d.d. Čakovec
Proljeće 1884.
Osnovano Udruženje trgovaca, poznatije kao «Trgovački kasino»
1884.
Graditelj Valent Morandini u Mihovljanu osniva ciglanu
1884.
Osnovana Čakovečka tiskara
18. svibnja 1884.
Počele izlaziti dvojezične novine na hrvatskom i mađarskom jeziku Međimurje – Muraköz
22. svibnja 1884.
Rođen hrvatski preporoditelj Međimurja Ivan Novak
26. svibnja 1886.
Osnovan kuglački klub, prvi športski klub u Čakovcu, zahvaljujući kuglani u dvorištu Baumhakove gostionice u obližnjem izletištu u Svetoj Jeleni
4. rujna 1886.
U promet puštena željeznička pruga Zaprešić – Čakovec
9. siječnja 1889.
Izgrađena Državna učiteljska škola u Čakovcu
11.siječnja 1890.
Rođen dr. Vinko Žganec
24. travnja 1891.
U Čakovcu rođen Ladislav Kralj Međimurec, prvi slikar i grafičar iz Međimurja koji je ušao u povijest hrvatskog slikarstva
16. kolovoza 1891.
Donijeta odluka o gradnji vojarne u Čakovcu
19. listopada 1891.
Puštena u promet željeznička pruga Čakovec-Lendava
17. lipnja 1892.
Osnovano Prosvjetno društvo trgovačke mladeži
24. kolovoza 1892.
Odluka o gradnji mjesne električne centrale u Čakovcu
1. listopada 1893.
Paromlin Ljudevita Molnara započeo s proizvodnjom električne energije te Čakovec dobiva javnu električnu rasvjetu među prvima u Hrvatskoj, 131 svjetiljka na ulicama i u 105 kuća
15. ožujka 1894.
U Čakovcu osnovano Društvo za uređenje i poljepšavanje grada
24. rujna 1895.
U Čakovcu osnovan obrtni zbor
11. svibnja 1896.
Rođen Josip Štolcer Slavenski, hrvatski glazbenik i skladatelj
21. rujna 1898.
Rođen Lujo Bezeredy, hrvatski kipar čije brojne skulpture krase Čakovec
29. lipnja 1899.
Svečano otvorena Građanska škola u Čakovcu, danas I .OŠ
1900.
Osnovana tvrtka «Braća Strahija», bavila se tovom peradi te njenim izvozom, uz to i divljači, ribe i guščje jetre
17. kolovoza 1900.
Car i kralj Franjo Josip I. u Čakovcu
1902.
U Čakovcu na inicijativu Udruge trgovaca uveden telefon sa 16 stalnih pretplatnika i 2 državna korisnika
28. kolovoza 1902.
Otvorena je nova zgrada Osnovne škole u Čakovcu, današnjeg Otvorenog sveučilišta u Čakovcu
1. siječnja 1903.
Kotarski sud u Čakovcu useljava u novu zgradu u današnjoj Ulici Ruđera Boškovića, u kojoj se i danas nalaze Općinski i Županijski sud
1903.
Gvardijan Fabijan Peštalić u samostan i crkvu Sv. Nikole biskupa uvodi rasvjetu iz čakovečkog paromlina.
1904.
Elemer Vajda u Beču osnovao poduzeće za plasman jaja, peradi i divljači, koje nakon I. Svjetskog rata seli u Čakovec te stvara brand poznat u cijeloj Europi
1904.
Odvjetnik Rudolf Wolak izgradio današnji Dom sindikata u kojem je bio Trgovački kasino
19. studenoga 1904.
U Čakovcu osnovana tvornica šampanjca Međimurska tvornica šampanjca Strahija i kompanjoni
1905.
Petar Sallon otvara ciglanu u Šenkovcu
14. srpnja 1906.
U Čakovcu rođen hrvatski skladatelj, dirigent, zborovođa, orguljaš i glazbeni pedagog Miroslav Magdalenić
1910.
Valent Morandini gradi ciglanu u Šenkovcu
1. svibnja 1910.
U Čakovcu rođen hrvatski kipar Aleksandar Schulteis, zaslužan za prikupljanje velikog dijela današnjeg fundusa Muzeja Međimurja u Čakovcu i njen prvi ravnatelj
21. studenoga 1913.
Rođen Franjo Punčec, svjetski teniski as i jedan od najboljih hrvatskih športaša 20. stoljeća
1915.
Otvoren prvi čakovečki stalni kinematograf Čakovečki kino
6. studenoga 1918.
Mađarske vlasti uvele prijeki sud, štatarium
6. studenoga 1918.
Pobuna pučanstva protiv mađarske vlasti
13. studenoga 1918.
Neuspjelo oslobađanje Međimurja
24. prosinca 1918.
Hrvatske postrojbe predvođene potpukovnikom Perkom ulaze u Čakovec, nakon što je mađarski major Györy potpisao predaju, Međimurje priključeno Hrvatskoj
2. siječnja 1919.
Dr. Ivan Novak imenovan za prvog građanskog povjerenika za Međimurje
7. siječnja 1919.
Izašao prvi broj Međimurskih novina
25. travnja1919.
U Čakovcu počela s radom Učiteljska škola na hrvatskom jeziku
1920.
Prvi put se spominje povjerenstvo Matice hrvatske u Čakovcu
1920.
Čakovečka i Međimurska štedionica ujedinjuju se u Čakovečko-Međimursku štedionicu d.d.
23. srpnja 1920.
U Čakovcu počela s radom tvornica leda
1921.
U Čakovcu počela s radom tvornica bombona
21. rujna 1922.
Dr. Albin Blašić u čakovečkoj bolnici izveo prvu operaciju
14. veljače 1922.
Požar u tvornici Samuel Neumann i nasljednici
1923.
Osnovana Dionička tvrtka braće Graner, današnja Međimurska trikotaža Čakovec
1923.
Tiskana zbirka pjesama Nikole Pavića Pozabljeno cvetje, prvi puta međimurska kajkavština u hrvatskoj umjetničkoj književnosti
11. rujna 1923.
U Čakovcu odigrana prva hazena utakmica (preteča rukometa)
22. rujna 1923.
Grof Eugen Feštetić prodao čakovečko vlastelinstvo tvrtki Slavonija d.d.
1924.
U Čakovcu počeo izlaziti list Međimurski Hrvat
13. srpnja 1924.
U Čakovcu organizirane prve motociklističke utrke
28. kolovoza 1925.
Veliki požar u Mačkovcu
1932.
Osnovan Čakovečki športski klub Građanski.
11. kolovoza 1932.
Odigrana prva noćna nogometna utakmica pod reflektorima između ČŠK (Čakovečkog športskog kluba) i austrijskog FC Salzburg
19. studenoga 1933.
Obrtnici kotara i grada Čakovca kupili Zrinski grad
1934.
U kasno proljeće u Perivoju Zrinskih otvoreno kupalište sa dva bazena
20. veljače 1934.
Umro dr. Ivan Novak, hrvatski preporoditelj Međimurja
15. srpnja 1934.
U Čakovcu počela raditi Prva međimurska tkaonica J. Brunnera
23. rujna 1934.
Čakovec ponovo proglašen gradom
23. kolovoza 1935.
U Čakovcu na Euharistijskom kongresu boravio nadbiskup Alojzije Stepinac
6. lipnja 1936.
U čakovečkoj tkaonici Bruner prvi veliki radnički štrajk
22. travnja 1937.
Početak gradnje Katoličkog doma u Čakovcu
2. prosinca 1938.
Otvoren Sokolski dom
29. siječnja 1941.
U Čakovcu gostovao zagrebački HNK sa Strozzijevim Zrinskim
7. travnja 1941.
Njemačka okupacijska vojska ulazi u Čakovec
16. travnja 1941.
U Međimurje ušla mađarska okupacijska vojska i zaposjela Čakovec
31. srpnja 1941.
Progon hrvatske inteligencije i činovništva iz cijelog Međimurja
16. prosinca 1941.
Mađarska anektirala Međimurje te uvodi civilnu upravu i formira kotarske sudove u Čakovcu i Prelogu
26. travnja 1944.
Započinje masovna deportacija međimurskih Židova. U samo dva dana deportirano je 605 ljudi u Nagykanizsu i dalje u Auschwitz
31. ožujka 1945.
Saveznički avioni bombardiraju Čakovec, nakon čega započinje masovno povlačenje okupatora
6. travnja 1945.
Čakovec oslobađaju Bugarska vojska i Crvena armija, a potom i prve partizanske jedinice Kalničkog odreda
20. listopada 1946.
Počela raditi čakovečka Gradska knjižnica, danas Knjižnica Nikola Zrinski
26. studenoga 1946.
Osnovana tiskara Zrinski
16. lipnja 1947.
Ukazom vlade Narodne republike Hrvatske od Brunnerove tkaone i Neummanove bojadisaone formira se Čateks, a od Granerove trikotaže današnji MTČ
8. ožujka 1949.
Osnovano Kino-poduzeće Čakovec
31. ožujka 1953.
Čakovec zadesio katastrofalni požar
1954.
Osnovan Gradski muzej Čakovec
25. srpnja 1954.
U Čakovcu otvoren hipodrom
1. kolovoza 1955.
Izgorjela čakovečka uljara
7. studenoga 1958.
Završena gradnja veterinarske stanice
1961.
Započela gradnja današnjeg Vatrogasnog doma, završena 1964. godine
27. siječnja 1961.
Osnovano Pučko sveučilište
27. siječnja 1961.
Otvaranje Pedagoške akademije i gimnazije
9. svibnja 1961.
U Čakovcu otvorena nova gradska tržnica
25. studenoga 1962.
U pogon pušten Gradski vodovod
12. ožujka 1963.
Katastrofalna poplava
11. srpnja 1966.
U promet puštena cesta Čakovec - Mursko Središće
11. kolovoza 1966.
U Čakovcu otvorena robna kuća
30. studenoga 1966.
Otvoren hotel Park
21. travnja 1968.
Radio Čakovec počeo s emitiranjem
2. listopada 1969.
Komedijom Hipohondrijakuš kajkavskog komediografa Nikole Neralića, u izvedbi Varaždinskog kazališta, započela Tribina ČČ (Čakovec četvrtkom)
3. studenoga 1970.
Počela gradnja današnje Županijske bolnice u Čakovcu
5. rujna 1971.
Otvorena III. osnovna škola
2. listopada 1971.
U promet puštena čakovečka trafostanica Trokut
11. siječnja 1972.
U sjedištu čakovečkog ogranka Matice hrvatske policija radi premetačinu te joj oduzima svu imovinu, novac, knjige i arhiv. Taj se dan može smatrati nasilnim prestankom rada ogranka MH Čakovec.
10. svibnja 1974.
Prvi put održan Majski muzički memorijal (MMM) Josip Štolcer Slavenski (u 90.-ima nakratko mijenja naziv u Čakovečki dani hrvatske glazbe Josip Štolcer Slavenski)
6. svibnja 1979.
Veliki požar u Međimurskoj trikotaži Čakovec
4. studenoga 1981.
Svečanim uprizorenjem Krležinog «Banketa u Blitvi» u izvedbi zagrebačkog HNK otvoren Centar za kulturu
21. ožujka 1987.
Održana prva smotra kazališnih amatera Međimurja
20. svibnja 1987.
Otvoren Sportsko-rekreacijski centar Mladost
3. veljače 1990.
Obnovljen rad Matice hrvatske – ogranak Čakovec
7. rujna 1990.
U Čakovcu kod spomenika Nikoli Zrinskom Čakovečkom i kod kapelice Sv. Jelene u Šenkovcu svečano obilježena obljetnica Sigetske bitke.
17. rujna 1991.
Vojarna JNA u Čakovcu predaje se policiji i teritorijalnoj obrani
30. prosinca 1992.
Hrvatski sabor donosi odluku kojom Općina Čakovec dobiva status županije i novi naziv Međimurska županija, a Čakovec status Grada i jedinice lokalne samouprave
Feudalni gospodari Međimurja
Loza Buzad – Hahold 13. st.
Gisingovci 13. i prva polovina 14. st.
Lackovići 1350-1396
Kanižaji 1397.-1405.
Celjski 1405-1461.
Matija Korvin 1461.-1464.
Friedrich Lamberg 1464.-1473.
Ernušti 1473.-1540.
Petar Keglević 1540.-1546.
Zrinski 1546-1691.
Ugarska komora (dio) 1671.-1695.
De Prye Turineti 1695.-1702.
Karlo VI 1702.-1715.
Ivan Čikulin 1715-1719.
Althani 1719.-1791.
Feštetići 1791.-1923.
